Frekvencija srca

Frekvencija srca, srčana frekvencija ili sinusni ritam i srčana stopa je brzina smjene srčanih ciklusa, mjerena brojem kontrakcija srca u minuti (bpm). Frekvencija srca može varirati prema tjelesnim fizičkim potrebama, uključujući i potrebu apsorbiranja kisika i izlučivanja ugljendioksid. Obično je jednak ili blizak pulsu, mjerenom u bilo kojoj perifernoj tački. Aktivnosti koje mogu izazvati promjene uključuju fizičko vježbanje, san, anksioznost, stres, bolest i uzimanje lijekova.[1][2][3][4]

Mnogi izvori navode da je normalna frekvencija stopa srca kod odraslih osoba (u mirovanju), u rasponu od 60-100 otkucaja u minuti.[5] Tahikardija je ubrzanje otkucaja srca, definisan kao iznad 100 otkucaja u minuti u mirovanju.[6] Bradikardija je spora frekvencija srca, definirana sa ispod 60 otkucaja u minuti u mirovanju. Nekoliko studija, kao i stručni konsenzus ukazuje na to da je normalan broj otkucaja srca u mirovanju odraslih je vjerojatno bliži rasponu od 50-90 otkucaja u minuti.[7][8][9][10] Tokom spavanja, srce usporava rad, često sa stopama oko 40-50 bpm, što se smatra normalnim. Kad srce ne kuca u pravilnom rasporedu, riječ je o aritmiji. Abnormalnosti srčanog ritma ponekad ukazuju na bolest.

  1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ "Target Heart Rates". Target Heart Rates. American Heart Association. 2014. Pristupljeno 2014. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  6. ^ "Tachycardia| Fast Heart Rate". Tachycardia. American Heart Association. 2. 5. 2013. Pristupljeno 2014. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |access-date= (pomoć)
  7. ^ Aladin, Amer I.; Whelton, Seamus P.; Al-Mallah, Mouaz H.; Blaha, Michael J.; Keteyian, Steven J.; Juraschek, Stephen P.; Rubin, Jonathan; Brawner, Clinton A.; Michos, Erin D. (1. 12. 2014). "Relation of resting heart rate to risk for all-cause mortality by gender after considering exercise capacity (the Henry Ford exercise testing project)". The American Journal of Cardiology. 114 (11): 1701–06. doi:10.1016/j.amjcard.2014.08.042. ISSN 1879-1913. PMID 25439450.
  8. ^ Hjalmarson, A.; Gilpin, E. A.; Kjekshus, J.; Schieman, G.; Nicod, P.; Henning, H.; Ross, J. (1. 3. 1990). "Influence of heart rate on mortality after acute myocardial infarction". The American Journal of Cardiology. 65 (9): 547–53. ISSN 0002-9149. PMID 1968702.
  9. ^ Spodick, D. H. (15. 8. 1993). "Survey of selected cardiologists for an operational definition of normal sinus heart rate". The American Journal of Cardiology. 72 (5): 487–88. ISSN 0002-9149. PMID 8352202.
  10. ^ Mason, Jay W.; Ramseth, Douglas J.; Chanter, Dennis O.; Moon, Thomas E.; Goodman, Daniel B.; Mendzelevski, Boaz (1. 7. 2007). "Electrocardiographic reference ranges derived from 79,743 ambulatory subjects". Journal of Electrocardiology. 40 (3): 228–34. doi:10.1016/j.jelectrocard.2006.09.003. ISSN 1532-8430. PMID 17276451.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search